pocetna.gif



č  lj  š  ž 




ŠAG
Narodni ukrajinski naziv (od XVI do sredine XIX st.) za novac od 3 groša, koji je u odnosu na rusku dengu vrijedio 2 kopejke. Kasnije je Š. postao naziv za groš ili novac od 1/2 kopejke.
ŠAH
1. Novčana jedinica u Iranu do 1932. g. (Chahi); 50 dinara = 1 š = 1 Kran.
2. Novčana jedinica u Afganistanu do 1927. g. (Schahi); 5 paisa = 1 Š.
ŠAURI
Gruzijski srebrni novac XIII—XV st. Težina mu je bila 0,5 gr.
ŠEKEL
(semitski saqal = vagati, mjeriti). Antičko-semitska težinska jedinica, 1/60 mine. Š. je kasnije u Judeji postao naziv za novac, koji je težio 1/60 mine.
ŠELJAG
Ukrajinski naziv za rusku kopejku u XIX st.
ŠESTGROŠEVIK
(polj. Szostah; njem. Sechsgroscher).
Srebrni novac od 6 groša, kovan od poljskog kralja Sigismunda I (1506.—1548.), težine 5,3 gr. Za Sigismunda III (1587.—1632.) kvaliteta srebra je opala. U XVII—XVIII st. S. je kovan i u Prusiji, gdje je pri kraju kovanja težio 3,11 gr.
na vrh
ŠEST PENSA
(engl. sixpence).
Novac od pola šilinga, kovan u Engleskoj za Eduarda 11 (1547.— —1553.) pa do uvođenja decimalnog sustava. Do 1603. g. na aversu je poprsje kralja, dok je na reversu grb zemlje; do 1694. g. poprsje kralja i štit s grbom; do 1830. g. poprsje i 5 štitova s grbovima; od 1830. g. poprsje kraljevo na jednoj i nominala na drugoj strani; od 1910. g. na aversu je plava a na reversu je lav koji stoji na kruni, a od 1937. e. na reversu je monogram s krunom. Do 1946. g. kovan je od srebra, a zatim od legure bakra i nikla.
ŠEST PFENIGA
(njem. Sechspfennigstuck).
Naziv za novac od 1/2 groša u periodu kada se groš dijelio na 12 pfeniga. Ovaj je naziv korišten i za polovice fürstengroša, gütergroša i silbereroša.
ŠIBENSKI NOVAC
Bakreni novac kovan u Veneciji za grad Šibenik na osnovi odluke Velikog vijeća od 21. V 1485. g. Postoje mnoge varijante ova novca, ali se ne može sigurno utvrditi kada je koja kovana, pošto na njima nema oznake podine. Osnovni tip na aversu prikazuje sv. Mihajla, zaštitnika grada, koji kopljem ubija zmaja, dok mu se u lijevoj ruci nalazi kugla s križem. Naokolo je natpis: S.MICHAEL. SIBENIC. Na reversu: mletački krilati lav, oko kojega je natpis: + SANTVS.MAR-CVS.VBNETI. Veličina mu je 16—18 mm, težina 1,0—2,5 gr, a debljina oko 1 mm.
ŠILING
(lat. solidus; njem. Schilling; engl. Shilling).
Termin Š. je od VI do VIII st. upotrebljavan za zlatni novac. U doba Karla Velikog postaje računsko-novčana jedinica, jednaka 12 denara, i u ovom se obliku upotrebljava do XIV st. U zapadnoevropskim izvorima nalaze se napomene i o »Dugom Š.« od 30 pa čak i od 40 denara. U drugoj polovici XIV st. počeli su ga kovati gradovi Hanse, a zatim Prusija i Engleska. Vrijednost im je bila 12 denara, dok je groš vrijedio 16—18 denara. Daljom evolucijom postaje ekvivalent polugroša, zatim 1/» groza, da bi u XVII st. postao sitan novac s malo srebra, i na kraju bakreni novac. U Poljskoj je upotrebljavan »Križati Š.« Prusije i drugih zapadnih zemalja, dok se vlastiti kovao povremeno. U drugoj polovici XVII st. kuje se od bakra, kao prvi poljski bakreni novac. Poslije podjele Poljske, Austrija ga kuje za potrebe u Galiciji, a zadnji poljski Š. kovan je u Gdanjsku 1812. g.
Engleski š. je u doba Karolinga bio obračunska novčana jedinica, koja se dijelila na 12 pensa, dok su 20 š. bili jednaki 1 funti. On se u Engleskoj počeo kovati 1505. g. s težinom od 9,33 gr. Kasnije mu je težina opadala, i u 1816. g. iznosila je 5,655 gr. Srebrni je kovan do 1946. g. a zatim od legura bakra i nikla. Od 15. II 1971. g. kad je uveden decimalni sustav u Engleskoj, on se više ne kuje.
na vrh
ŠILING AUSTRIJSKI
Novčana jedinica Republike Austrije od 1924. g. kada je ukinuta krunska valuta. Bio je kovan zlatni od 100 i 25 S. težine 23,45 i 5,85 gr, te srebrni od 5, 2, 1 i 1/2 Š.
1 Š = 100 groša. Od 1945. g. kuje se od 1, 2 i 5 Š. u početku od aluminijuma, nešto kasnije od bronce, te 5 i 10 š. od srebra. Jubilarni novac od 25, 50, 100 i 500 Š. kuje se od srebra.
ŠILING ISTOČNOAFRIČKI
Novčana jedinica, koja je bila u optjecaju u Keniji i Ugandi od 1919. godine, a u Tanganjiki od 1920. Od 1936. g. u upotrebi je i na Zanzibaru. š. I. je bio u upotrebi u Somaliji do 1950. g. a u Eritreji i Etiopiji do 1945. g. 1Š. I. = 100 centi.
ŠILING KENIJSKI
Novčana jedinica Kenije, jednaka 100 centi. Do 1919. g. novčana jedinica zemlje je bila indijska rupija, a zatim Istočnoafrički Šiling. Od 1966. g. kuje se Š. K.
ŠILING SOMALIJSKI
Novčana jedinica republike Somalije, jednaka 100 centi, u prometu od 1960. g. Na teritoriju bivših kolonija Engleske i Italije — Somalije, prvobitno je do 1919. g. platežno sredstvo bila indijska rupija a zatim istočnoafrički šiling i djelomično talijanska lira. Od 1950. do 1960. g. novčana jedinica je bio SOMALO.
ŠILING TANZANIJSKI
Novčana jedinica Republike Tanzanije, jednaka 100 centi. Uveden je 1966. g.
ŠILING UGANDE
Novčana jedinica u Usandi uvedena 1966. g. Dijeli se na 100 centi.
ŠIROKI GROŠ
(lat. grossus latus; njem. breiter Groschen).
Srednjovjekovni naziv za češki i majsenski groš.
ŠIROKI TALIR
Naziv u numizmatici za talire promjera većeg nego što je uobičajeno. U pravilu, težina je ovih talira ista kao i kod ostalih, ali su zato nešto tanji. Time se postiglo da je površina za prikaze i natpise povećana. S. T. nazivaju se i taliri, čija je težina povećana za 2, 3 ili 4 puta, pa su samim time i veći. Primjer: Juliusloser, Talir sv. Jakova i sl.
ŠKUDA
(tal. scudo — štit, grb).
Nazjv za zlatni ili srebrni novac, koji na jednoj od svojih strana ima grb. Od 1528. g. kovao se u Veneciji, a bio je u prometu i u Dubrovniku, gdje je bio i obračunski novac. Od 1708. do 1750. g. kuje Dubrovnik vlastite srebrne Š. težine 17,5—18,2 gr, promjera 31—40 mm. Vrijednost im je bila 36 dinara ili dinarića ili 216 soldi. Na aversu je prikazan sv. Vlaho koji u ruci drži maketu grada, postrance od sveca slova S—B te godina kovanja. Naokolo je natpis: + PROTECTOR REIPVBLICE RHAGVSINE + . Na reversu je stojeći Krist između zvijezda (mandrola) i kružni natpis: +TVTA SALVS SPES ET PRESIDIVM+. Kovane su i poluškude.
ŠLIKOV TALIR
v. JOACHIMSTALER.
ŠTAKASTI KRIŽ
(njem. Kriickenkreuz).
Križ s jednakim kracima, koji se završavaju malim prečkama. Takav se križ još naziva i križ Ordena Isusa Krista, koji je osnovan 1318. g. Prikaz tog križa se vidi na mnogobrojnu portugalskom novcu. U doba Republike Austrije, 1924.—1938. g. bio je prikazan na reversu novca.
ŠUBIČA PAVLA NOVAC
Pavao Subić, bribirski knez, herceg Dalmacije, ban Hrvatske i gospodar Bosne, bio je oko 1299. g. od bosanskog bana Stjepana Kotromanića priznat za vrhovnog gospodara Bosne. Mladen, brat Pavla Šubića, zauzeo je 1302. g. Bosnu sve do Drine, a Pavao Šubić kao suvereni vladar, imenovao je Mladena bosanskim banom i svojim zamjenikom u stečenim krajevima. Pavao Šubić je u zajednici s bratom Mladenom kovao srebrne grose, slične venecijanskim matapanima. To je bila prva vrsta groševa kovana od 1302. do 1304. g. a imala je izgled:
Avers — u sredini se nalazi ban u stojećem stavu i svetac, koji banu predaje zastavu. Naokolo je natpis: DU+ PAUL — MLADEN, a u sredini okomito uz stijeg BAN.
Revers — Isus sjedi na prijestolju i pokraj slave slova IC — XC.
Promjer je bio 21 mm, a težina od 1,52 do 2,07 gr.
Ban Mladen je poginuo 1.104. s. a 1305. Pavao Šubić imenuje svoga sina Mladena II /a ban;; Bosne. Pavao Šubić je umro 1312. i naslijedio 2a je Mladen II. Vladao je Hrvatskom i Bosnom kao ban i gospodar (gospodin) do 1322. e. Druga vrsta 2r0.se-va kovana je u doba Mladena II od \?>0~. do 1322. g. i imala je ovaj izscled:
Avcrs — U sredini se nalazi ban u stojećem stavu i svetac, koij banu predaje zastavu. Naokolo je natpis DUX PAUL — SECUNDUS, a u sredini okomito uz stijes BAN MLAD.
Revers — Isus sjedi na prijestolju i pokraj glave ie c.naka IC — +C.
Ovi su groševi promjera 21—22 mm. a težine 1,82—2,05 pr.
na vrh
ŠVICARSKI SAVEZNI TALIR
Naziv za talir medaljera Hansa-Jakoba Stampfera (1505.—1579.) iz Ziricha. Na aversu su prikazani štitovi s grbovima 13 saveznih i 7 pridruženih kantona. Na reversu je scena zakletve.
   
pocetna.gif



č  lj  š  ž